Gusle, Pasulj, Šajkača, rakija, opanci vode porijeklo od drugih naroda

Gusle, Pasulj, Šajkača, rakija, opanci vode porijeklo od drugih naroda

Kao i svako zemlju i Srbiju krase određena jela, pića, nošnja i običaji za koje se veruje da su potekli iz našeg naroda.

Međutim, ono što je jako ražočaravajuće jeste da većina stvari za koje verujemo da su naše, zapravo vode poreklo iz nekih drugih krajeva sveta, a kod nas su stigle dosta kasnije.

Ovo su stvari koje nisu nastale u Srbiji!

Foto: Wikipedia/Pinosavac

1. RAKIJA

Ovo žestoko piće, predstavlja jedan od zaštitnih znakova naše zemlje. Rakijom će naši ljudi često ponuditi strance, uz reči:

– Ovo morate probati, ovo je naše najbolje piće.

Ili će je služiti gostima u svom domu, uz razgovor i toplu atmosferu.

Foto: coolinarika.com/maja78

Iako se ponosimo našom “šljivom”, “dunjom” ili “kajsijom”, rakija je u Srbiju stigla u 14. i 15. veku, zajedno sa Turcima, a reč rakija vodi poreklo iz arapskog jezika, od reči “al-rak”, što znači znoj.

Kod nas, ovo čuveno piće počinje da se proizvodi tek od 19. veka.

2. SARMA

Ukusan spoj mlevenog mesa i kiselog kupusa je redovan na srpskim trpezama. Sarma je jedno od jela koje se tradicionalno sprema u našoj kuhinji.

Foto: Wikipedia/Goran Andjelic

Ona potiče iz davne Persije, a danas u našoj kuhinji zauzima posebno mesto.

BOMBA! Ovo otkriće o sarmi će razbesneti sve Srbe!

3. PASULJ

Prebranac ili čorbasti pasulj, takođe je jelo koje Srbi vole i rado spremaju. Često se servira na slavama, pogotovo ako su u pitanju posne.

Foto: Foter/penguincakes

Vest da je pasulj u Evropu stigao iz Južne Amerike tek u 16. veku, zajedno sa kukuruzom i krompirom, razočaraće sve one koji veruju da je srpski pasulj oduvek srpski.

4. JELEK

Ovaj prsluk koji je danas deo srpske narodne nošnje, zapravo vodi poreklo iz Osmanskog carstva.

Foto: Zoran Stevanović

Reč je nastala od turskog ” yelek” (u prevodu prsluk), a nosili su ga brojni narodi Bliskog istoka, da bi se kasnije raširio Balkanom.

Ovaj odevni predmet nosio se do polovine dvadesetog veka.

5. OPANCI

Iako su deo srpske tradicionalne nošnje, opanci su zapravo nošeni i u doba Ilira, prastanovnika balkanskog područja.

Oni su naselili Balkan 1300. godina pre nove ere i u raznim spisima se govori o tome da su nosili kožne opanke.

Foto: Tanjug/Filip Karainčić

Takođe se veruje da su opanke nosili i severnoamerički Indijanci, ali i Etrurci.

6. GUSLE

Iako gusle vode poreklo od praslovenske reči, na kojoj znače žica, one su se mnogo ranije pojavile u Aziji. Odatle su ih Srbi, dok su još uvek bili jedno od slovenskih plemena, doneli u Evropu.

Ovaj drveni instrument, sreće se i u Siriji, a u srpskoj tradiciji su ostavili veliki trag, jer su uz njih opevani razni istorijski događaji, dok tekstovi nisu bili napisani.

Foto: Telegraf

7.  ĆEVAP

Ćevapi, specijalitet od mlevenog mesa, koji obožavaju svi narodi Balkana, zapravo vode poreklo iz davnog persijskog perioda, dok se najranija verzija ćevapa spominje u osmom veku pre nove ere u Staroj Grčkoj.

8. ŠAJKAČA

Istorija ove dobro prepoznatljive kape, govori da su pre šajkače Srbi nosili fesove, odnosno crvene turske kape.

Kada je austrougarskoj vojsci dodeljena nova odeća, odnosno uniforma, tadašnjem vladaru Francu Ferdinandu, se nije dopala kapa, koja je bila upravo šajkača.

Foto: Tanjug/Krainčanić

Tada su, prema predanju, Srbija kupila te uniforme, a Austrougarska napravila nove, i tako je kod Srba ostala kapa koja je danas jedan od najjačih nacionalnih simbola.

Iako nabrojana jela, odeća i instrumenti nisu izvorno nastali u našoj zemlji, oni su se očuvali decenijama i vekovima unazad.

Naš narod ih je negovao i gajio, pa su danas oni neizostavni deo srpske tradijije.

(D. Čavić)

telegraf.rs

 

2 comments

  1. Možda je deo ove priče tačan ali za šajkaču sigurno nije. Naime lično sam video i slikao figuricu rimskog vojnika iz naših krajeva (nalaz u okolini Beograda) gde čovek ima šajkaču na glavi. Priložiću sliku drugom prilikom. Zoki

    Volim

  2. Mnogo se lupa u ovom prilogu “kao Maksim po diviziji”.”Opanke su nosili prastanovnici Balkana Iliri koji su stigli na ove prostore 1300 g.p.n.e.”?Tačno,ali ti Iliri su imali YDNK “I2A1b”,nazvan staroevropski-dinarski kakav ima većina današnjih muškaraca na ovim prostorima i bili su naši preci.Došli su sa padina Karpata gdje su jezik ,većinu kulture i materijalnog naslijeđa primili od Tripoljske kulture(Slavenska kultura 5000 g.p.n.e.,YDNK R1A1).Tripoljka kultura je nastala raseljavanjem stanovništva iz VInče(Vinčanska kultura 7500 g.p.n.e.).Naši preci Iliri su živjeli na Apeninskom poluostrvu 5500 g.p.n.e. kada su ih protjerali i pokušali istrijebiti zapadnievropljani-YDNK R1b(tzv.erbini).Preživjeli bježe,prvo na Alpe,a zatim na Karpate gdje populacija pokušava biološki da preživi,dolazi u kontakt sa Tripoljskom kulturom.U periodu od 5000 g.p.n.e. do 2000 g.p.n.e. ,populacija ne raste,ne raste njen broj.Njen YDNK je tada glasio I2A1.Nekih 500-700 g. kasnije spuštaju se na Balkan,populacija počinje da raste,njen YDK dobija mutaciju”b” na 23 Y hromozomu i glasi:I2A1b.Pročitati američkog genetičara Nordvedta.Netačna je konstatacija da su se Srbi doselili iz Azije i sa sobom donijeli gusle.Najastariji primjerci slavenskog roda YDNK R1A1 a kojih u Bosni ima oko 1/4 muškaraca(u srbiji oko 1/5) su pronađeni na području Bosne,Srbije i Makedonije a čija starost pojedinih primjeraka iznosi 12200(dvanaesthiljadadvjesta)godina.U Rusiji i Ukrajini je ovaj rod”R1A1” star 4500 g.p.n.e., a u sjevernoj Indiji 3750 g.p.n.e.Smjer migracija je išao sa ovih prostora ka Aziji i ostalim dijelovima svijeta što povrđuje genetska starost R1A1 YDNK halpotipa u današnjim-živim ljudima.Naime,23 Y hromozom se prenosi hiljadama godina po muškoj liniji sve dok biološki egzistira muška loza.Ipak,na svakih 550 g. prosječno se desi mutacija na Y hromozomu, pa se na osnovu broja mutacija zna koliko je star gen koji su sebi nosi današnji-živi čovjek.Pročitati ruskog naučnika Kljosova.Autor D.Čavić,je se u ovom prilogu nalupao toliko nebuloza, da mu je bolje okačiti”pero” o klin.Kada neko toliko malo zna o istoriji a gotovo ništa o genetskim istraživanjima poslednje decenije stanovnika ovih prostora,bolje mu je da ćuti.

    Volim

Odgovorite na ZokiAnt Poništi odgovor

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.