Osim podataka u deftertima, postoji jedan turski dokumenat koji se odnosi na patarene i to južno od onog pojasa koji je označen kao područje na kome su se poslije turskog zauzeća manifestirali kakvi-takvi tragovi života bosanske crkve. Dokument je datiran 9.marta 1568. a nosi potpis neimara Hajretina. Tu se navodi da su radovi na mostu obustavljeni jer je Neretva nadošla od proljetnih kiša pa se kaže doslovno: “Ovo mjesto gdje most zidamo je nenastanjeno.Nešto seljaka ima u selima oko Milikovića koji su STARE VJERE. PATARENI SE ZOVU.” Nadodaje se da je potok Radobolja postao – kažu – od Radina čaira, ali Neretvu zovu samo Rijeka, bistra je ljeti, a sada je mutna.
Možda označavanje patarenstva u tom turskom dokumnetu kao «stare vjere» može nešto pomoći i u problematici o sudbini bosanske crkve u tursko doba. Izrazu «stara vjera» u ovom dokumnetu može se eventulano dati smisao u pravcu da je inače patarenstvo nestalo s obzirom da su u vrijeme kad je dokument nastao stanovništvo činili pravoslavni, katolici i muslimani, a eto stanovnici oko Milkovića pripadaju staroj, patarenskoj vjeri. Prema tome, može se uzeti da iz sredine 16.vijeka imamo jednu dalju, dokumentarno zajamčenu, BOGUMILSKU OAZU u selima oko Milkovića, jugozapadno od Mostara.
Bosna online 