Nastanak i znacenje imena Bosna postanak razne teorije i misljenja

I uz sav napredak historijske nauke ni do dan danas nije sa sigurnošću utvrđeno JEDINSTVENO mišljenje o postanku i značenju imena Bosna.

U vezi toga u par narednih postova ćemo iznijeti sve postojeće teze o tome, i vidjeti šta kažu pojedin ugledna imena historijske riječi.
Dakle, krenimo od najstarijih teza:

1-Mavro Orbini u knjizi “Kraljevstvo Slavena” 1601.godine, smatra da su svojoj zemlji dali ime po sebi, Bosanci koji potiču od tračkom plemena Besa koji su je naselili

Sada ćemo govoriti o gospodi, banovima i kraljevima Bosne. No prije nego što pređemo dalje, biće potrebno da kažemo nešto o porijeklu Bosanaca.
Bosanci (prema kazivanju Karla od Vagrije u III knjizi «O Henetima Slovenima»)potiču od tračkih naroda Besa, koji su (kako pišu Solin i Herodot) bili nastanjeni uz rijeku Nest koju Turci zovu (kako veli Pjer Belon) Karasov, a Grci Mestro. Prema Ovidiju, pak, sjedišta ovih plemena bila su blizu Dunava i Geta.
Odatle su neprestano oružjem uznemiravali ne samo susjedne, već i najudaljenije narode. Među ostalim, Rimljani su se često borili s njima.
Od ove, dakle, toliko hrabre nacije POTEKLI SU BOSANCI, kako tvrde Ludovik, Crijević u djelu o porijeklu Turaka, kao i Sebastijan Minster,
koji u IV knjizi svoje «Kosmografije» kaže: «Besi, protjerani od Bugara s kojima su živjeli u svađi u Trakiji, dođoše u Gornju Meziju i zauzeše područje
koje leži između rijeke Save, Vardara, Drima i Jadranskog mora. Međutim, tokom vremena došlo je do promjene u imenu naroda; slovo E zamjenjeno je slovom O,
i tako od Besi posta BOSI, a odatle Bosna. Prema tome, varaju se oni koji vele da su Bosanci dobili svoje ime po rijeci Bosni. Prije će biti da je ova rijeka dobila ime po pomenutom narodu, koji se morao itekako boriti prije nego što je pokorio Meziju.
Besi su zagospodarili onim područjem koje danas zovemo Bosna. Odatle su često napadali susjede, naročito Ugre, kako piše Jovan Turoci u ugarskoj hronici, nazivajući ih Besima, a ne Bosancima, Ovi Bosanci (kako piše Bagrneze u III knizi) izveli su psolije mnoga druga časna djela na koja su kod nas gotovo sasvim uspomene, jer kod Bosanaca (kao uostalom i drugih Slovena) nije bilo pisma,ni pismenih ljudi koji bi znali prenijeti na hartiju djela svoga naroda

Drugi historičari, takođe spominju tu tezu, ali i navode istovremeno razloge zbog čega je odbacuju, pa tako Marko Vego donosi zaključak da ta teorija o plemenu Besa otpada jer je utvrđeno da to tračko pleme nije ostavilo nikakvih tragova u Bosni (što potvrđuju i genetska istraživanja po kojima je utvrđeno da je samo 4 % genetskog materijala tračana „preneseno“ na današnje Bosance)

Apsolutno identično mišljenje iznosi i Mustafa Imamović (posumnjati da je Mustafa od njega prepisivao)

I Muhamed Hadžijahić takođe iznosi isto mišljenje

2- teza bi bila, da se ime Bosna dovodi u vezu sa ilirskim plemenom Posena
danas najistaknutiji zagovornik ove teze je Enver Imamović,

3- teza je da je ime Bosna izvedeno iz ilirske riječi BOS u smislu oznake „Solne zemlje“, ali i ta teza se odbacuje, jer se pokrajina Soli nije u početku nalazila u okviru jezgrene Bosne

4- teza je da ime Bosne potiče od Bathinus, naziva za rijeku,
kao kasnija osnova za naziv zemlje Bosne
ali i ova teza ima nedostataka pa se s pravom odbacuje:

izdvojeno sa teme Desitijati-antičko pleme u Bosni / Godišnjak ANU BiH 2000.g. link

rijeku Bathinus spominje u svojoj knjizi o Ilirima i Aleksandar Stipčević link

Možda teba spomenuti i još jednu rijetku tezu :

Uglavnom iz svega izloženog da se zaključiti da je ime Bosna vrlo malo vjerovatno postojalo prije dolaska SLAVENA, pa u tom smislu Marko vego ukazuje na slavensko porijeklo imena Bosna.
Dakle slavensko pleme sličnog imena, po svemu sudeći po imenu Busani koje spominje Kaspar Zeuss, koje je došlo na područje Bosne poslije raspada Velikomoravske države te nametnulo svoje ime zemlji i domicilnom zatečenom narodu.

da bi Hadžijahić potvrđujući Vegu, iznijeo najprihvatljiviju tezu

više o plemenu BUSANI čitati na zasebnoj temi ovdje